U sali Doma kulture u Gacku sinoć je održana svečana akademija povodom stote godišnjice od završetka Prvog svjetskog rata. Organizator ove kulturne manifestacije je SPKD „Prosvjeta“ Gacko u saradnji sa KSC Gacko. Svečanost je počela pjesmom „Tamo daleko“, svojevrsnom himnom vaskrsle srpske vojske na Krfu, a u izvođenju hora muziučke škole „Sveti Roman Melod“.
O golgoti srpske vojske i veličanstvenoj pobjedi srpskog oružja u Velikom ratu govorio je profesor istorije Dragomir Lažetić i između ostalog istakao:
„ Srbija je sjajnim pobjedama u Velikom ratu stekla svjetsku slavu ali i najveće stradanje srpske vojske i naroda dovedenih do pitanja biološkog opstanka. Ne smijemo zaboraviti golgotu srpske vojske preko Albanije gdje je stradalo 477 455 vojnika i 140 000 civila, među njima i 40 000 srpske djece. Za nepun mjesec dana živote je izgubilo 36 000 srpskih dječaka, od gladi, bolesti i zime a trebalo je da 1917. godine postanu regruti. U borbama na Solunskom frontu od 1916. do 1918. godine poginulo je 36.477, pobijeno ili umrlo u zarobljeništvu 81.214, a 34.781 vojnik umro je od rana ili bolesti na teritoriiji Srbije 1915.godine“.
Od oko 200.000 civila koji su pošli za vojskom preko Albanije poginulo je ili umrlo preko 140.000 ljudi. Epidemija pjegavog tifusa odnela je gotovo 360.000 života – istakao je Lažetić.
Profesor Lažetić je iznio podatke sa Konferencije mira u Parizu 1919. godine da je Srbija u Velikom ratu izgubila 1. 247 435 ljudi što je 28 odsto cjelokupnog stanovništva. Naglasio je takođe da su u Velikom ratu pobijedili mali, obični ljudi, bez velikih škola a junaštvo i rodoljublje učinili da Srbi u Prvom svjetskom ratu budu pobjednici. Istakao je takođe da je francuski maršal i počasni vojvoda srpske i jugoslovenske vojske Franše d’Epere govorio o Srbima kao o seljacima koji su se bez napora pretvorili u vojnike, najhrabrije, najistrajnije i najbolje od svih. „Zbog njih sam gord što sam ih predvodio rame uz rame s vojnicima Francuske“ – citirao je profesor Lažetić riječi francuskog maršala.
„Hrabra i potresna je priča o Kajmakčalanu iz 1916. godine. U borbama za Kajmakčalan koji se uzdiže do 2 251 metra živote je ostavilo 10 000 vojnika, što srpskih, što neprijateljskih. Na Kajmakčalan je prvi izašao i iznio srpsku zastavu Šćepan Kovačević iz Srđevića, borac Gatačkog dobrovoljačkog bataljona – odlikovan Karađorđevom zvijezdom a odmah za njim i Novak Lažetić, borac Gatačkog bataljona, odlikovan Srebrnom medaljom za hrabrost, inače moj rođeni stric „ – posjetio je prisutne profesor Lažetić.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su učenici osnovne škole i Srednjoškolskog centra iz Gacka. Govorili su prigodne stihove iz Bojićeve „Plave grobnice“, iz „Prkosne pesme“ Dobrice Erića, a uz strune gusala o Vojvodi Radomiru Putniku pjevao je mladi guslar Miloš Lučić, učenik SŠC „Pero Slijepčević“.
