Sport je svojevrsna škola, nekima i najvažnija, a proslavljenom košarkašu iz Gacka Nemanji Gordiću, košarka je jedino čime se zaista želio baviti i zahvalan je roditeljima što su mu to dozvolili, iako im to možda nije bilo po volji.

Zahvalan je i prvim trenerima iz Gacka, Aleksandru Nikčeviću, Mićanu Adžiću, Radanu Popoviću i svima koji su mu u to vrijeme pomogli, kada je stasavao u čovjeka i košarkaša.

Da je najuspješniji košarkaš iz našeg grada govori i činjenica da je igrao i bio jedan od boljih igrača u KK „Partizan“. Kalio se u „Leotaru“, ali se izbrusio, žargonski rečeno, u podgoričkoj Budućnosti. Istina je i da je jedne godine proglašen za najboljeg sportistu Republike Srpske.

Za Podgoricu kaže da je njegova druga ili sada prva kuća, jer mu tamo živi porodica, kao i on sam kada je slobodan od košarkaških obaveza.

U „Mornaru“ se takođe osjeća kao kod kuće, i zbog same blizine Bara u odnosu na Podgoricu, ali i zbog srdačne dobrodošlice vlasnika i trenera kluba, koji je dugogodišnji rival upravo KK „Budućnost“, za koji je najduže igrao.

Po lijepom pamti i Rim, gdje je proveo „najljepše godine života“, ali i Zagreb, gdje je boravio 2 godine nastupajući za „Cedevitu“.

Koliko voli Gacko, iako je spriječen duži period da ga posjećuje i boravi u njemu, govore prije svega njegovi prijatelji, koji ga vole, a on šalje pozdrave svim Gačanima, bez obzira za koga navijaju, njemu je važno da prije svega vole košarku.

Da, ukratko, to je Nemanja Gordić, kome se zahvaljujem na ovom razgovoru i može se reći slučajnom susretu u Baru ( mada kod novinara ništa nije slučajno).

Takođe i na srdačnosti koju je pokazao i zahvalnosti svima koji su mu pomogli, naročito prorodici, jer kako kaže, u profesionalnom svijetu košarke i sporta, mnogo je i teških trenutaka, pored onih nesumnjivo lijepih.

Voli more, iako je odrastao u gatačkom snijegu što s ponosom ističe. Ipak, rođen je u Mostaru, pa mu topliji krajevi baš prijaju. Poslušajte razgovor koji slijedi…