„Zbog kašnjenja u isplati redovnih zakonski predviđenih sredstava – 5 toplih obroka i dvije trećine regresa Sindikalna organizacija Opštine Gacko je stalno u pregovorima i zasjedanju sa menadžmentom Opštine Gacko, vezanim za dinamiku isplate zaostalih primanja.
„Posebni kolektivni ugovor za radnike u jedinicama lokalne samouprave još uvijek nije potpisan, poslije 15 mjeseci pregovaranja, od strane ministarke za lokalnu Upravu“, kaže za Radio Gacko predsjednik Sindikalne organizacije Opštine Gacko Lazar Okiljević.
Predsjednik najveće sindikalne organizacije u opštini RiTE Gacko, Željko Tepavčević ističe da konstantno zahtijevaju od poslodavca da postupa po Zakonu o radu, na taj način štiteći interese radnika.
Ipak, problema ima. Neisplaćeni doprinosi, treći dio regresa u iznosu od 500 KM i kako kaže Tepavčević i brojne naknade u vidu jubilarnih nagrada i sl. primanja, koja preduzeće duguje radnicima.
Nezadovoljni odnosom poslodavca prema radnicima su i zaposleni u JU KSC Gacko iz više razloga. Kako kažu, plata je redovna, ali kasne topli obroci i regres, dok je cijena rada kod njih niža nego u opštinskoj upravi. Predsjednica njihovog sindikata Tatjana Popović naglašava da se zalažu za izjednačavanje cijene rada svih budžetskih korisnika.
Zabrinjava i činjenica da su radnici Šumske uprave Gacko ove godine doživjeli kašnjenja u isplati ličnih primanja. Poslednju platu su primili za maj, u okviru koje im se isplaćuju topli obroci. Dok su regres dosad redovno primali, ali za 2024.godinu još čekaju apanažu namijenjenu za godišnji odmor radnika, rekao je za Radio Gacko dugogodišnji predsjednik Sindikata Šumske uprave Gacko Obren Milićević.
Milenko Radmilović ispred Sindikalne organizacije „Komus“-a, kaže da su lična mjesečna primanja redovna, da topli obrok u iznosu od 100 KM, dobijaju u „Tropik“ marketu. Veliki problem predstavlja povećanje najniže plate na 900 KM, koliko prima najveći broj radnika, a i broj zaposlenih je veliki. Jednostavno rečeno, kaže Radmilović, borimo se.
U Domu zdravlja Gacko kažu da su plate i doprinosi redovni, ali da brojna druga davanja nisu: jubilarne, naknade za rođenje djeteta ili smrt najbližeg člana prodice i sl.
Problemi su naslijeđeni, ali u Sindikatu koji pola godine zastupa Miloš Glogovac kažu da od poslodavca traže rješenje problema, odnosno da im budu isplaćene Zakonom zagarantovane naknade koje su u kašnjenju u vrijeme mandata aktuelne direktorice.
„Sindikalna organizacija JU SŠC „Pero Slijepčević“ Gacko aktivno učestvuje u isticanju zahtjeva koji su u vezi sa ekonomskim, socijalnim, radno-pravnim, profesionalnim, kulturnim, sportskim i drugim interesima svih radnika SŠC-a“, riječi su predstavnice ovog Sindikata Anđeline Nikčević.
Kako kaže, aktivni su na sjednicama SONK-a, na regionalnim sastancima, republičkim forumima i konferencijama, čija je tema položaj prosvjetnih radnika u Republici Srpskoj. „I u medijima, kad god za to dobijemo priliku, iznosimo stavove u vezi sa mogućnostima unapređenja statusa prosvjetnih radnika“, jasna je Nikčević.
„Jedan od osnovnih zahtjeva, koji smo više puta javno isticali je da ljudi koji rade u učionicama učestvuju u izradi planova i programa, pisanja udžbenika, da se njihovo mišljenje uvažava kada je u pitanju izrada Pravilnika o finansiranju srednjih škola i drugih pravilnika, čiju krajnju verziju donose ljudi koji ne razumiju posao prosvjetnog radnika.
Na žalost, pravilnici se donose bez našeg učešća, tako da i danas nismo riješili pitanje razredništva u srednjim školama, pitanje pretjerane administracije (birokratija uzima danak obrazovanju), pitanje prekobojnosti programa u malim školama kakva je naša, pitanje opterećenja prosvjetnih radnika, naročito ljudi koji su 30 i više godina proveli u učionici, pitanje finansiranja stručnih saradnika e-administratora, pitanje tehnološkog viška sa kojim s suočavamo usljed smanjenja broja učenika, pitanje problema u vezi sa dopunom norme u drugim školama, pitanje nagrada i priznanja, pitanje mogućnosti napredovanja u struci, pitanje toplog obroka i regresa, koji je 2008. uračunat u osnovnu platu, a kojeg je od tada do danas „proždrla“ inflacija, pitanje finansiranja stručnih saradnika…“- ističe predsjednica Sindikata SŠC-a.
Za njih je jedno od najvažnijih pitanja odnos društva prema obrazovanju, vrednovanje vaspitanja, kulture i znanja kao kategorija koje mogu doprinijeti razvoju u svim segmentima društvenog djelovanja.
Ključne teme su dostojanstvo prosvjetnih radnika, zaštita njihovih prava u vremenu u kojem društvo neznalica ismijava one koji nešto znaju, društvo neradnika određuje položaj radnika, a društvo nepismenih stavlja pečat na prava onih koji nam djecu uče pismenosti, poručuju iz Sindikata.
„Imamo kvalitetne kadrove, veliko radno iskustvo i ogromnu želju da doprinesemo razvoju lokalne zajednice i Republike kroz podizanje obrazovnih standarda na viši nivo.
Gacko je oduvijek bilo prepoznatljivo kao mjesto koje je rađalo divove i obrazovalo stručnjake i intelektualce. Da li je sada tako ili se kompas izgubio u momentu kada su struka i nauka od ponavljača, kojima su poklonile dvojke, dobile crveni karton, zaključite sami.
Ono čime se možemo pohvaliti je visok nivo sindikalizacije u našoj školi, solidarnost unutar kolektiva je na nivou koji obećava da je čovjek čovjeku čovjek.. Želja da ličnim primjerom pokažemo da vrline i znanje nisu vrijednosti koje izumiru, drži nas na tragu da je istinita Demokritova misao: „Nade obrazovanih jače su od bogatstva neznalica“.“ (Anđelina Nikčević, prof.srpskog jezika i književnosti i predsjednik Sindikalne organizacije JU SŠC „Perp Slijepčević“ Gacko)
Sindikat JP „Vodovod“ Gacko nema komentar na postavljena pitanja, koja su identična bila za sve naše sagovornike.
U JP „Pošte“ Gacko su prema riječima predstavnice Sindikata Jelene Vuković, zadovoljni primanjima i redovnim isplatama, ali njihov trenutni problem je nedostatak radnika.
Sindikat OŠ „Sveti Sava“ Gacko duži niz godina vodi profesor Ranko Koprivica koji kaže da govoriti o položaju zaposlenih u obrazovanju, a zaobići stanje obrazovanja u društvu, teško je moguće.
Uloga sindikata je ne samo obezbijediti dobar materijalni položaj radnika, nego i stvoriti dobre uslove za rad i prava na zaštitu dostojanstva i autoriteta.
Nešto što je nekada bilo u sferi mogućnosti, danas je pojava i sve je više i više fizičke ugroženosti radnika obrazovanja ( najnoviji slučaj u Sanskom Mostu).
„Krenimo od materijalnog položaja. Plate, kao jedini vid primanja radnika, reguliše Zakon o platama, sa skoro nebitnim uticajem Posebnog kolektivnog ugovora, Opšti kolektivni ugovor već duže vrijeme ne postoji.
Objave, bolje rečeno manipulacije, o povećanjima plata u obrazovanju, isključivo su vezane za pojedine grupe platnih razreda što je dovelo do nelogičnosti plata. Razlike plata za radnike koji obavljaju iste poslove su na mjesečnom nivou i do 250 KM, što je na godišnjem nivou do 3 000 KM, a što je u suprotnosti sa članom 120 Zakona o radu. U opštoj jurnjavi, potrage za diplomama, najgore su prošli oni koji, boreći se za dostojanstvo profesij,e nisu nabavljali diplome. Pojedine grupe platnih razreda imaju već dvije godine nepromijenjene plate, statistički podaci inflacije u istom periodu su preko 20 %.
„Dobrom saradnjom Ministarstvo prosvjete i Sindikat obrazovanja“ su učinili da je godišnje primanje nastavnika osnovne škole izjednačeno sa primanjima higijeničarki nekih gradova Republike Srpske.
Topli obrok i regres, kao kategorije primanja radnika, koje su obavezne Zakonom o radu utopljene su u plati 2008.godine i sva kasnija povećanja primanja po ovom osnovu nisu dovodila do povećanja plata,“ jasan je Koprivica.
„Nekada je bilo pravilo da svaki izbori, opšti ili lokalni, dovode do povećanja plata, a da svako pravilo ima izuzetak pokazaće naredni izbori. Uslovi rada su možda veći problem od navedenog.
Politika je ušla u sve sfere djelatnosti, samim tim i u obrazovanju i u obrazovnom sistemu zapošljavanje radnika često je vezano za pripadnost pojedinim strankama. Zbog lošeg položaja prosvjetnih radnika u društvu sve je manji broj studenata na ovim studijskim grupama,“ ističe ovaj iskusni prosvjetni radnik, koji je izveo brojne generacije.
Kaže da je pomenute probleme naveo posmatrajući stanje obrazovanja u RS, kao član Republičkog odbora Sindikata obrazovanja i uglavnom su vezani, manje više, za sve škole.
U školama kao što je JU OŠ „Sveti Sava“ u Gacku je veliki problem usklađivanje normi zaposlenih sa smanjenjem broja djece, samim tim i broja odjeljenja, a finansiranje je vezano isključivo za broj odjeljenja.
„Nešto što bih istakao kao pozitivno je prijem radnika u stalni radni odnos na svim radnim mjestima gdje za to postoje uslovi u OŠ „Sveti Sava“ Gacko.“
„Takođe ističem pozitivnim primjerom i nastojanja direktora (sadašnjeg i prethodnih), da sačuvaju norme svim radnicima maksimalno gdje je postojala mogućnost za to. Kako je naš prvi poslodavac Ministarstvo obrazovanja RS, stvarni problemi se ne mogu riješiti na lokalnom nivou“, smatra Koprivica.
Kolika je moć i uloga sindikata u rješavanju navedenih problema pitamo se svi. Da li je sindikat partner ili potreban saradnik je tema o kojoj bi se moglo raspravljati, ali je činjenica da je snaga njegovog djelovanja znatno manja, od uloge koja mu pripada, zaključuje profesor. A mi nemamo šta da dodamo, sem, da su i pored svih Zakona radnici obespravljeni, neki jednakiji i važniji od drugih.
U JU „Dječiji vrtić“ radnici se za svoja prava bore sami, bez sindikalnog organizovanja. Slična situacija je i u JU IKC (Radio Gacko), gdje postoji Savjet radnika. Turistička organizacija takođe nije sindikalno organizovana i čak nema svog predstavnika radnika.
I na kraju, vraćamo se na početak. Inicijativa je jasna, izjednačiti bar cijenu rada svim budžetskim korisnicima, jer ona sada za radnike Opštinske uprave, Vatrogasne jedinice i Centra za socijalni rad iznosi 125KM, za JU KSC i JU IKC (Radio Gacko) 120, dok je na začelju neslavne tabele ovog puta Turistička organizacija Gacko sa cijenom rada 110KM.
A činjenica je da su načelnici i gradonačelnici potpisali dokument da se cijena rada može kretati u razmaku od 120 do 160 KM, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti.
Tema je tek načeta, radnici u privatnom sektoru i njihova prava su posebna priča. Ipak, jedno je jasno- za naša prava moramo se boriti sami.
Svim sagovornicima se zahvaljujemo na odvojenom vremenu i razumijevanju.
Emisiju ćete na talasima Radio Gacka pratiti sutra, u petak 23. avgusta 2024.godine.
Ili na sajtu…
Podijeli:
