Prebilovci!Mjesto stradanja i srpske golgote ali i mjesto obnove ,života i vaskrsa!
Ovo izuzetno plodno srpsko selo smješteno je nedaleko od Čapljine ,na putu između Mostara i Jadranskog mora.
Prije Drugog svjetskog rata brojalo je preko 1ooo duša ali dolaskom zloglasne Pavelićeve NDH na ove prostore, većinski dio stanovništva,mahom žena,djece i staraca, biva mučki ubijen.Potpuno su uništene 52 porodice,36 ognjišta je ugašeno .
Oni su, prema svjedočenjima ustaša kojima je 1957. suđeno za ovaj zločin, živi gurnuti u jamu Golubinka kod sela Šurmanci nadomak Međugorja. Jama je po nalogu komunističkih vlasti zabetonirana. Kosti su izvađene tek 1991. godine i iz ove i iz drugih hercegovačkih jama.
Inače,ovaj strašni zločin preživjela su samo 172 stanovnika.
U spomen kosturnici u Prebilovcima kosti 4000 mučki ubijenih Srba u Donjoj Hercegovini u Drugom svjetskom ratu, našle su smiraj koji, nažalost, nije dugo trajao jer već 1992.godine, na početku poslednjeg rata u Bi H, kosturnica je bila minirana od strane hrvatske vojske a mošti uništene.Potomci preživjelih Prebilovčana 1941. godine protjerani su, a selo potpuno uništeno.
No,ovim hrabrim ljudima to nije smetalo da po završetku rata polaku počnu da se vraćaju na djedovinu ,jer njihovi korijeni na ovoj humskoj zemlji ,kako istorijski izvori kažu,sežu čak do 13. vijeka…
Selo danas vaskrsava i pored svih nedaća i stradanja iz prošlosti,broji 65 stanovnika a prošle godine podignut je i hram Vaskrsenja Hristovog na mjestu spomen kosturnice unistene 1991.Zidovi ovog velelepnog zdanja ispisani su imenima 826 mučki ubijenih Prebilovčana. Srpska pravoslavna crkva kanonizovala je mučenike prebilovačke koji se obilježavaju 6. avgusta.
Naša ekipa posjetila je ovo sveto mjesto a povod je bio jedan kulturni događaj,tačnije pjesničko veče,u organizaciji SPKD“Prosvjeta“ iz Gacka i biblioteke „Sveta Stana Arnaut“ iz Prebilovaca.
Svoje stihove govorili su gatački pjesnici,članovi Prosvjete predstavili su časopis „Nova zora“,pjesnikinja iz Nevesinja Nikolina Anželika Kučinar promovisala je svoji knjigu“Neba mi dajte“.U muzičkom dijelu nastupile su sestre Sonja i Svjetlana Babić iz Gacka.
Biblioteci iz Prebilovaca koja nosi ime učiteljice stradale sa ostalim stanovništvom,“Sveta Stana Arnaut“,
“ Prosvjeta“ je dodijelila i određeni broj knjiga a kako nam je rekla Zorica Gojačić,koja vodi ovu tek obnovljenu ustanovu ,biblioteški fond je oko 3000 knjiga i konstantno se povećava.
„Uklopili smo se u prebilovačko ljeto kulturnih dešavanja i predstavili pjesnike iz Gacka i Nevesinja.Večeras smo poklonili i stotinjak knjiga ovoj biblioteci,to su uglavnom izdanja „Prosvjete“ a poslužiće svima koji budu zainteresovani za srpski jezik i kulturu.Velika nam je čast što smo naš rad predstavili Prebilovcima i nadam se da ćemo imati još ovakvih druženja“,rekao je predsjednik SPKD „Prosvjeta“ iz Gacka,Radomir Vučković.
Predsjednik SND“Prebilovci“ Milenko Jahura ističe da ga raduju ovakvi kulturni događaji,a kada je u pitanju rad društva na čijem čelu se nalazi,osnovanog prije deset godina,dodaje:
„Urađeno je dosta ali treba završiti još mnogo toga.Najvažnije je da je sačuvano selo,a sačuvana je i uspomena na svete mučenike koji su dva puta ubijeni,a ovim drugim ubijanjem neprijatelj je planirao da se ugasi uspomena na njih.Naprotiv,kao što se desilo sa moštima Svetog Save,čiji je kult ojačao nakon spaljivanja,tako se desilo i sa prebilovačkim žrtvama.Podignut je velelepan hram Vaskrsenja Hristovog u čemu je naše udruženje imalo posebnu ulogu zajedno sa crkvom i narodom“.
Otac Marko Gojačić iz čapljinske parohije zahvalio je svima koji su svojim prisustvom uveličali ovaj kulturni događaj a prije svega gatačkom odboru „Prosvjete“.
Iskoristili smo priliku da od njega čujemo i kakva je situacija sa povratkom srpskog stanovništva u Prebilovce.
„Trenutno u Prebilovcima živi oko 65 stanovnika.Prošle godine se vratila jedna porodica iz Gacka,još jedna porodica treba da se vrati,a u toku je obnova još tri kuće“.On dodaje i da je obnovom hrama učinjen bitan korak za povratak stanovništva u Prebilovce i vjeruje u održiv povratak.
Ovo selo napustili smo bogatiji za mnoštvo istorijskih saznanja a prije svega impresionirani jačinom nacionalnog duha koji posjeduje ovaj stradalnički narod tako da i ne čudi što ga mnogi krste u srpski Jerusalim.
Podijeli:
